Nasljedni materijal prenosi se iz generacije u generaciju sa svakim novim potomkom, što zahvaljujući genetici danas znamo u dosta finim detajlima. Svatko od nas nasljeđuje mješavinu gena oca i majke, u kojoj su zamiješane dobre i loše nasljedne osobine, te programiran razvoj i izgled od rođenja do odrasle dobi. Zapravo, dio koji svakog od nas čini posebnim i nije tako velik, svi ljudi na planeti dijele 99,9 % istih odrednica. Preostalih 0,1% su samo naši i posebni, i to je ono što čini svako ljudsko biće jedinstvenim. Drugi faktor razvoja koji nas odvaja čak i od nasljedstva naših roditelja je okoliš u kojem živimo. Treći je hrana kojom se hranimo, kao i navike životnog stila.
Genetika se kao znanost bavi proučavanjem svojstava i uloge gena, a onaj dio koji se bavi vezama gena i hrane je nutritivna genetika. Nju dijelimo na dva pravca – jedan proučava kako hrana regulira ekspresiju gena (nutrigenomika), drugi kakvu ulogu promjene ili varijacije gena imaju u odgovoru organizma na hranu (nutrigenetika).
Nepoželjne promjene na genima povezane su s problemima metabolizma, što znači da odabir hrane međudjelovanjem s genima također određuje naše zdravlje i opću funkciju organizma. Znanost je mapirala ljudski genom, našu cjelokupnu „prijenosnu“ nasljednu građu, i to nam danas daje moćno oružje za uvid u poboljšanje zdravlja svakog pojedinca. Predviđa se da će prehrana u budućnosti napredovati od današnjih tradicionalnih modela na personalizirani stupanj usavršavanja, a to je individualna prehrana maksimalno prilagođena pojedincu i određena točno prema njegovu jedinstvenom genetskom kodu.
Cilj je primjenom nutrigenetike poboljšati preciznost u određivanju problema u nasljednom materijalu, te shodno tomu i omogućiti dosad nezamislivo točne intervencije u prehrani, liječenju bolesti vezanih uz prehranu, te boljoj kvaliteti života i zdravlja.

Pojmovi

Ove relativno mlade grane znanosti koje spajaju medicinu, genetiku i nutricionizam danas se ubrzano razvijaju. Razvija se i novi rječnik pojmova, pa ćemo za tu priliku neke od ključnih pojasniti.

 

NUTRIGENETIKA

Nutrigenetika proučava učinak kojim točno poznata promjena gena (genske varijacije poput SNP) utječe na biološki odgovor tijela na pojedinu hranjivu tvar ili način prehrane, te kakvog učinka ima takva varijacija na metabolizam, zdravstveno stanje ili rizik od bolesti kod te osobe. Primjeri bolesti (monogenih, poligenih) koje ova grana proučava su nasljedna hiperkolesterolemija, celijakija, cistična fibroza, fenilketonurija itd.

 

NUTRIGENOMIKA

Nutrigenomika proučava kako hrana (hranjivi i nehranjivi sastojci, npr inhibitori enzima) može utjecati na ekspresiju gena i metabolizam, zdravstveno stanje i posljedične rizike. Određene hranjive (ali i nehranjive tvari sadržane u hrani, koje ometaju rad nekih enzima npr.) u međudjelovanju s genomom pojedinca mogu mijenjati ekspresiju naših gena. Tako naše prehrambene navike mogu imati dobar ili loš utjecaj na funkciju gena (možemo reći „pali-gasi“, ili „umiri-potakni“, u simbolički vrlo pojednostavljenom kontrastu za objašnjenje). Fokus je ovdje na debljini, metaboličkom sindromu, karcinomu, zdravlju mozga i sl.

 

EPIGENETIKA

Epigenetika proučava nasljedne osobine koje su izvan DNK nasljedne osnove, te učinku okoliša i hrane na njih. To se odnosi na promjene fenotipa stanice, dakle sve što nije DNK. Na primjer promjene na histonima (proteinima koji obavijaju i reguliraju DNK uzvojnicu), dovode do aktiviranja ili utišavanja gena. Acetilirani histoni djeluju na jedan način prema DNK, a metilirani na drugi. Način prehrane dugoročno može imati utjecaja na pojačanu metilaciju ili acetilaciju histona, pa je to još jedna razina na koju ono što jedemo određuje naše zdravlje i funkcioniranje organizma.

SNP

SNP (snip) je polimorfizam pojedinog nukleotida (Single Nucleotide Polimorphism). Svaki snip predstavlja promjenu jednog nukleotida (npr timin (T) zamijeni citozin (C) u određenom dijelu slijeda nukleotida, tj. lanca DNK). Oni su dosta uobičajeni, i javljaju se otprilike svakih 300 mjesta u DNK lancu, što znači prosječno oko 10 milijuna snipova u ljudskom genomu, i oni se obično nalaze negdje u nukleotidnom lancu između gena. Ali kada se javljaju u području regulatornog dijela gena, mogu utjecati na njegovu funkciju, i shodno tome na zdravstveno stanje ili rad organa u kojem taj dotični gen ima posla. Ove kratke genetske varijacije postoje popisane u bazi SNPedija koja na wiki principu stoji slobodna na raspolaganju svekolikom čovječanstvu.

Facebook komentari