red-266561_640

V eza čovjeka i hrane neraskidiva je spona koja traje od početka do kraja života. Kroz vrijeme se oblikuje dajući savršeni otisak podneblja i vremena u kojem živi. Ponaosob gledajući, svačiji otisak je jedinstven i drugačiji, ne postoji dvoje ljudi koji vole i uživaju istu hranu, misle ili biraju jednake namirnice. U globalnom svijetu je u zadnjih 20 godina sve postalo dostupno, takoreći sve je na stolu, potreba za razumijevanjem prirode odnosa s hranom postaje sve većom. Broj novih jestivih vrsta koje se pojavljuju zanemarivo je mali, ali broj novih prehrambenih proizvoda, uz neprestano prodiranje novih namirnica putem globalne razmjene hrane učinio je svoje. Tako svakim danom birajući svoj idući obrok uključujemo sve više informacija o hrani i prehrani, jer izbor postaje sve širi u ponudi. Ono što smo jučer proizvodili ili uzgajali za hranu, imamo i danas, i na to još malo veći izbor nove hrane. Iz globalne riznice pritječu nove vrste ili nove kombinacije starih namirnica. U toj rastućoj i sve složenijoj prehrambenoj džungli urbanog čovjeka, znanost o hrani i prehrani zauzima sve važnije mjesto u našim životima. I tu, u sredini, između čovjeka i njegove hrane, u vrlom novom svijetu, mjesto je za nutricioniste.

Međuzavisnost ljudskog tijela i njegova hrane čine bezbrojne neraskidive veze. Količine u hrani sadržanih (ili odsutnih) esencijalnih elemenata* ili toksina, svaki dan pomalo ali na dugi rok određuje funkciju našeg zdravlja. Kemijski sastav hrane susreće tjelesne potrebe i kapacitete našeg metabolizma gradeći naš osobni životni mozaik, ispisujući recept koliko, kada i što jesti.

Hrana u našem životu isprepletena je s mnogim drugim područjima poput genetike, medicine, ekonomije, umjetnosti, povijesti, tehnologije, religije, obrazovanja .. teško je prestati nabrajati. U širem smislu, nutricionizam je poput raskršća, golemog sjecišta u koje se stapaju znanja o čovjeku i znanja o hrani. Način na koji se ta veza ostvaruje, naravno, nije monopol ili prirodno pravo nutricionista, ali stvari su u današnjem načinu života postale toliko složene u vezi hrane da su nutricionisti jasna potreba današnjem društvu. Naša zadaća je biti oni koji spajaju dobro & korisno, odvajaju loše & štetno. I ne samo to, nego biti i veza među različitim znanostima i strukama. To nije nimalo lak ni jednostavan posao, ali, heh, netko ga mora obavljati  

  Mijenjajući nabolje jedan po jedan sadržaj tanjura, zalogaj po zalogaj, policu po policu.

K ao nutricionist prolazim kroz sve to već 25 godina, jer nutricionizam je zanimanje koje podrazumijeva cjeloživotno učenje i stalno praćenje znanstvenih radova. Dio posla je komunicirati pisanom i govornom riječi o hrani i prehrani, bez obzira obraćali se jednom čovjeku ili širokom auditoriju nacionalne televizije, važno je držati se profesionalnog standarda. Radeći individualna i grupna savjetovanja o prehrani, mijenjajući tanjur po tanjur, žlicu po žlicu, uređujući sadržaj police kuhinjskog ormarića, usmjeravajući male i velike pomake prema prehrani koja ispunjava svoj cilj – da isporučuje esenciju zdravlja, što je njena ključna uloga u našem životu. Uz to sve, može se naučiti u hrani uživati, uključivši osobni religijski izbor ili osobna uvjerenja, uklopiti u način života, sve bez probijanja okvira zdrave prehrane.

Još za vrijeme studija počeo sam pisati tekstove o prehrani, slijedili su TV i radio medijski nastupi, predavanja i tribine uživo. U proteklih 15 godina gostovao sam kao nutricionist komentator na svim nacionalnim televizijskim kućama, od dnevnika do mozaik i talk show emisija. Kao stručni suradnik dugo godina surađujem pišući na teme prehrane i zdravlja s najtiražnijim listovima i magazinima, odnosno najčitanijim internet portalima.

Poslovnu karijeru započeo sam krajem devedesetih u tvrtci koja je distribuirala dodatke prehrani za sportaše, radeći od maloproprodaje do veleprodaje, velikih stručnih skupova do edukacije i vođenja prodajnih timova, da bih napredovao  do upravljanja robnom markom te managementa i marketinga OTC proizvoda. Kroz angažmane sam imao privilegiju surađivati s vrhunskim sportašima, domaćim i stranim tvrtkama na PR i reklamnim projektima birajući proizvode koje odlikuje kvaliteta i temeljit nutricionistički dizajn sastava.

S udrugama civilnog društva već dugo godina surađujem i sudjelujem kroz programe promicanja zdravlja. Kroz javne akcije, otvorena predavanja, članke i na druge načine pomažem u komunikaciji poruka zdrave prehrane i načina života, nastojeći dati svoj doprinos oblikovanju javnog i osobnog mnijenja u smjeru zdravih izbora kada je riječ o čovjeku i njegovoj hrani. U tom nastojanju smo moja kolegica nutricionistica Marinela Šajina i ja osnovali stranicu Nutricionizam.com kao fond znanja i podataka o hrani i prehrani. Kombinacija profesionalnih istraživanja tema prehrane te znanstvena znatiželja urodila je stotinama tekstova na našem portalu koje smo ostavili svima na korištenje.


N utricionizam, dijetetika i marketing proizvoda područje su mog dosadašnjeg angažmana. U savjetovanju vodim se E4! načelom – educate, enhance, empower, engage. Prevedimo to kao NU!OP načelo. Mijenjanje prehrambenih navika i obrazaca ponašanja treba biti autentično vođen, prilagođen i nikad radikalan proces. Loše navike, bihevioralne obrasce, nedostatak znanja ili iskrivljena poimanja prehrane moguće je riješiti kroz educiranje, ali to nije dovoljno. Edukacija kao početni korak omogućava Naučiti kako Unaprijediti svoju prehranu i Ovladati zdravim navikama, znači Pokrenuti promjene i zdrav način života. Svaka promjena ima svoj ritam, razlikuje se samo vrijeme koje će trebati za rezultat. Neke greške su zapisane u genima i nije ih moguće mijenjati, ali ih uz nutrigenomiku možemo zaobići.

Radeći savjetovanje o prehrani za nekoga, jednako vrijedi i za rad s prehrambenim proizvodima, važno je imati autentično, osobno iskustvo. Zalažem se za cjeloviti pristup zdravlju, ne gledajući prehranu kao izdvojeno područje. Promjene na prehrambenoj piramidi 2005. ispravile su dijelom grešku gledanja na prehranu uključivši tjelesnu aktivnost. Za cjelovitost još samo nedostaje 3. kamenčić, psihologija, osobito bihevioralna. Nerijetko neprehrambene struke uzimaju ovlast savjetovanja o prehrani iako nisu dovoljno ovladali tom znanošću, jer još uvijek imamo nereguliranu i institucionalno zaokruženu profesiju. Nadam se, i kroz osobni angažman ulažem napore, da će uspostavom strukovne krovne institucije nutricionizma i dijetetike pitanje standarda struke biti riješeno u čim skorije vrijeme.

Često se u praksi susrećem s pitanjem “A kako se vi hranite?”, na što je nutricionistu teško dati jednoobrazan odgovor. Ponekad, recimo putem knjige , pokušamo – raznolikost, umjerenost, redovitost, uravnoteženost četiri su temelja prehrane. Pokušavajući opisati onda vlastitu ishranu kao onu jednog asimetričnog svejeda, polazim od pojma fleksitarijanstva. To znači držati se modela prehrane koji je pretežno vegetarijanski, s povremenim uključivanjem mesa, ribe i mliječnih proizvoda na jelovniku. Imajući osobno iskustvo veganstva držim poštujući odnos prema veganstvu, te svim inačicama vegetarijanstva (lakto-, ovo-, ovolakto- i pesko-vegetarijanstvo). U viziji ideala također posebno mjesto zauzima mediteranska prehrana. U svakoj prilici nastojim učiti iz tradicionalnih regionalnih modela prehrane, jer ono što je stotinama godina nastajalo i oblikovalo se u izboru i pripremi hrane, čini riznicu puno bogatiju od nekoliko starinskih recepata za bakinu kuharicu.

Volim i proučavam hodanje, kao temeljnu tjelesnu aktivnost, i svaku rekreativnu priliku gibanja za izdržljivost, snagu, istezanje i ravnotežu. Znanost o dokolici i odmaranju (relaxation & leisure) kaže da svatko mora pronaći vremena za sebe u kojem će se propisno odmoriti i napuniti baterije. Za mene su takve oaze jezici, čitanje, pisanje, gitara i hodanje, meditativno vrijeme u kojem mogu kratko otići u drugu dimenziju, i koji su također jedna vrst hrane za naše biće. Na koncu, ono smo što jedemo i kako to živimo & trošimo do slijedećeg obroka, do novog koraka dalje  


Branimir Dolibašić

Facebook komentari