Kava – genetski mapiran genom

KAVA

Na nedavnoj promociji knjige “Sportska prehrana” (Šatalić, Mišigoj-Duraković, Sorić 2016.) jedno poglavlje, ono o kofeinu, potaklo je jednu manju raspravu na temu nutrigenomike, gdje je kava spomenuta kao “oduvijek” poznat stimulansa, ali pomalo i nepravedno zaboravljen u svijetlu sportske prehrane. Vjerojatno stoga što kavu možemo popiti u svakom kafiću, dakle, u svakom većem mjestu i naselju u zemlji. O kavi se toliko toga zna, da je pitanje krenulo u smjeru – ima li nešto što ne znamo o kavi? Sveobuhvatni utjecaj još uvijek nije poznat, svijet je dinamično mjesto u kojem samo mijena stalna jest, ali, vratimo se genima, ishodištu svake dobre rasprave o hrani. To je potaknulo na stvarno znanje o genomu kave, i voila! već koju godinu sada, znamo i taj dio. Da, kava je razotkrivena do srži. Točnije, do zadnjeg gena.

 

Mnogim će kavoljupcima srce jače zakucati kada znaju da se njihov omiljeni napitak uvrstio u listu živih tvari čiji smo genom mapirali u potpunosti. Tako zahvaljujući radu objavljenom u časopisu Science (1) sada znamo sve gene biljke Robusta kave (Coffea canephora). Nakon otkrića ljudskog genoma, kolege znanstvenici i dalje grabe naprijed na području genetike, marljivo skupljajući genome važnih vrsta, biljnih i životinjskih. Jedna od prilično važnih, čini se, je drugi količinski najuživaniji napitak na našoj planeti (poslije zelenog čaja, naravno), kava. Brojke govore da crno zlato nije daleko od nafte, neki podaci navode kako je to roba kojom se poslije nafte najviše trguje na našoj planeti. Svaki dan se popije preko 2,2 milijarde šalica kave, a površina na kojoj se uzgaja iznosi preko 11 milijuna hektara, što odgovara površini Bugarske.

Osim što su pronašli kodiranje enzima (NMT, N-metil transferaza) odgovornog za proizvodnju kofeina, poticajnog alkaloida bez kojeg mnogi ne mogu zamisliti otvoriti oči ujutro, došli su i do spoznaje kako je evolucijski gledano, proizvodnja kofeina razvila nezavisno u kavi, kakau i zelenom čaju. Dakle, svatko svojim putem.

Također, naučili smo iz genoma kave kako teče proizvodnja sastojaka, obrambenih tvari, zrenje ploda i što čini konačno zrno kave dobrom sirovinom za šalicu omiljenog napitka diljem svijeta. Ove spoznaje će pomoći kako bolje kultivirati i proširiti uzgoj sorte Arabica, koja uspijeva samo na određenim visinama i u određenim uvjetima, pa je to dodatni razlog za veselje, kako znanstvene zajednice, tako i kofeinske zajednice, odnosno, ljubitelja kave.

 

Što se nas tiče, neki podaci govore da kod nas, statistički gledano, ionako nema nikog da ne pije kavu (da, trostruka negacija), jer istraživanja navode da na upit “Pijete li kavu?” u Hrvatskoj 99,1% odgovara opojnim DA (2). Dakle ni jedan posto, odnosno, u popularnom žargonu rečeno, nula bodova. Zaključak se sam piše, da je kava toliko domaća da više ni ne znamo njen daleki put od polja do curenja u šalicu. Povremene reklame nas podsjete na to, ali u stvarnosti, samo je pitanje oblika u kojem preferiramo kavu piti, te načina i vremena u kojem ga uživamo.

1. The coffee genome provides insight into the convergent evolution of caffeine biosynthesis, Science 05 Sep 2014: Vol. 345, Issue 6201, pp. 1181-1184
DOI: 10.1126/science.1255274

2. Naglić, T., Cerjak, M., Tomić, M. (2014). Utjecaj sociodemografskih obilježja potrošača na ponašanje u kupnji i konzumaciji kave. Agroeconomia Croatica. 4 (1), 8-15.

Američke prehrambene smjernice 2015-2020

Nove prehrambene smjernice 2015-2020 Dietary Guidelines for Americans VIII

Nove, osme po redu, američke prehrambene smjernice tek su izdane ovaj mjesec (2015-2020 Dietary Guidelines for Americans) a već su pobudile dosta kontroverzi. Američko savezno ministarstvo te institucije nadležne za prehranu među vodećim su u svijetu, stoga uvijek s posebnim interesom gledamo što se “preko bare” događa i čini. U današnjoj prehrani je malo toga stalno, jer se naš svijet u kojem živimo stalno mijenja, a s njime i stavovi i preporuke o prehrani, naravno. Na žalost, svjedoci smo da promjene nisu uvijek učinjene na bolje.

Nije bilo isto jesti prije 100 godina kao i danas, pa ipak, svaki novi korak u znanosti nema neposrednog utjecaja na službene preporuke. Neke greške treba dugo vremena da se isprave (kolesterol npr.), a neki “krivci” nesmetano rade probleme desetljećima i prolaze ispod radara (šećer, npr).  Za svaku stvar koja u preporukama sjedne na svoje mjesto, čini se da neka druga bude izbačena iz ležišta. Sa svakim novim preporukama čini se dođe nova kontroverza na tapetu, i vrijeme osporavanja može početi.

Doručak i drugi jutarnji šokovi

Jutro iz nekog razloga više nije u doživljaju isto s obje strane Atlantika, na sjevernoj polutci. Doručak, obrok koji smo toliko mitski uvećavali, hvatajući se za njegov neupitni status kao za stupove prehrane koji nose poput Atlasa cijelu filozofiju na svojim plećima, je nestao. Poput Atlantide. Postoje legende i nepouzdane priče, ali nemamo dokaza. S te strane, ovo je hrabar potez, rukavica u lice predodžbama i ustaljenim vjerovanjima. Kada se podvuče crta, doista, malo je dokaza koji izdvajaju doručak s dugoročnim posljedicama, uzevši da je ostatak dana uredan. Možda je ovo sjajna prilika za navalu istraživača da dokažu do sada nedodirljivu dogmu nepreskakanja doručka. Ako u svakom lošem gledamo bar nešto dobro, onda je ovo čini se jedini izlaz za ovakav potez. U svakom slučaju, kod struke i kolega sam primijetio da je ovaj put čini se najveću sablazan izazvalo izostavljanje doručka kao ključnog dnevnog obroka.

Kava

Apsolutni hit je stavljanje kave na slobodnu listu, čak i preporuka za konzumaciju, što je 180° zaokret u odnosu na često isticana mišljenja mnogih liječnika konzervativnih stajališta. I to ne jedna, ne dvije, ne tri NEGO 5 ŠALICA KAVE. Da !!!!

Čekaj, ovo nije dovoljno za naglasiti. Probajmo ovako.

  5 ŠALICA KAVE DNEVNO NIJE UOPĆE LOŠE, DAPAČE!

Naravno, sitnim slovima se govori o dnevnoj količini kofeina (sto, dvjesto, tristo .. mg), ali ni to više nije neka briga.

Moj zaključak, nakon svih 570 stranica pročitanog teksta, govori da će nam biti lakše argumentirati u kontroli šećera, nećemo više ići u lov na kolesterolske vještice, a lomljenje kopalja tek kreće za sol i druge manje prijepore. Doručak propade u crnu rupu, i sad smo na brisanom prostoru, pa tko zna argumentirati bez pozivanja na smjernice zna, tko ne zna, nema beda. Za 5 godina stižu nove smjernice (.. kao ono kad čekaš tramvaj na Jarunu). Preskakanje obroka i bihevioralni kaos je čini se sitnica prema tome, ali čekajmo malo test vremena. Na kraju, potpuno u duhu kontroverzi, završavam s porukom kao parafrazom iz jedne američke pjesme koja je parafrazirala tekst jedne novinarke, koja je preradila stari tekst iz više nije ni bitno kojeg stoljeća i kojeg autora.

… but, trust me on the breakfast

Ova stranica koristi kolačiće |-| By continuing to use the site, you agree to the use of cookies. > info

Ovaj sajt ima kolačiće. Nastavkom surfanja bez odabira potvrde, dali ste suglasnost za njihovu primjenu. The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

X