Američke prehrambene smjernice 2015-2020

Nove prehrambene smjernice 2015-2020 Dietary Guidelines for Americans VIII

Nove, osme po redu, američke prehrambene smjernice tek su izdane ovaj mjesec (2015-2020 Dietary Guidelines for Americans) a već su pobudile dosta kontroverzi. Američko savezno ministarstvo te institucije nadležne za prehranu među vodećim su u svijetu, stoga uvijek s posebnim interesom gledamo što se “preko bare” događa i čini. U današnjoj prehrani je malo toga stalno, jer se naš svijet u kojem živimo stalno mijenja, a s njime i stavovi i preporuke o prehrani, naravno. Na žalost, svjedoci smo da promjene nisu uvijek učinjene na bolje.

Nije bilo isto jesti prije 100 godina kao i danas, pa ipak, svaki novi korak u znanosti nema neposrednog utjecaja na službene preporuke. Neke greške treba dugo vremena da se isprave (kolesterol npr.), a neki “krivci” nesmetano rade probleme desetljećima i prolaze ispod radara (šećer, npr).  Za svaku stvar koja u preporukama sjedne na svoje mjesto, čini se da neka druga bude izbačena iz ležišta. Sa svakim novim preporukama čini se dođe nova kontroverza na tapetu, i vrijeme osporavanja može početi.

Doručak i drugi jutarnji šokovi

Jutro iz nekog razloga više nije u doživljaju isto s obje strane Atlantika, na sjevernoj polutci. Doručak, obrok koji smo toliko mitski uvećavali, hvatajući se za njegov neupitni status kao za stupove prehrane koji nose poput Atlasa cijelu filozofiju na svojim plećima, je nestao. Poput Atlantide. Postoje legende i nepouzdane priče, ali nemamo dokaza. S te strane, ovo je hrabar potez, rukavica u lice predodžbama i ustaljenim vjerovanjima. Kada se podvuče crta, doista, malo je dokaza koji izdvajaju doručak s dugoročnim posljedicama, uzevši da je ostatak dana uredan. Možda je ovo sjajna prilika za navalu istraživača da dokažu do sada nedodirljivu dogmu nepreskakanja doručka. Ako u svakom lošem gledamo bar nešto dobro, onda je ovo čini se jedini izlaz za ovakav potez. U svakom slučaju, kod struke i kolega sam primijetio da je ovaj put čini se najveću sablazan izazvalo izostavljanje doručka kao ključnog dnevnog obroka.

Kava

Apsolutni hit je stavljanje kave na slobodnu listu, čak i preporuka za konzumaciju, što je 180° zaokret u odnosu na često isticana mišljenja mnogih liječnika konzervativnih stajališta. I to ne jedna, ne dvije, ne tri NEGO 5 ŠALICA KAVE. Da !!!!

Čekaj, ovo nije dovoljno za naglasiti. Probajmo ovako.

  5 ŠALICA KAVE DNEVNO NIJE UOPĆE LOŠE, DAPAČE!

Naravno, sitnim slovima se govori o dnevnoj količini kofeina (sto, dvjesto, tristo .. mg), ali ni to više nije neka briga.

Moj zaključak, nakon svih 570 stranica pročitanog teksta, govori da će nam biti lakše argumentirati u kontroli šećera, nećemo više ići u lov na kolesterolske vještice, a lomljenje kopalja tek kreće za sol i druge manje prijepore. Doručak propade u crnu rupu, i sad smo na brisanom prostoru, pa tko zna argumentirati bez pozivanja na smjernice zna, tko ne zna, nema beda. Za 5 godina stižu nove smjernice (.. kao ono kad čekaš tramvaj na Jarunu). Preskakanje obroka i bihevioralni kaos je čini se sitnica prema tome, ali čekajmo malo test vremena. Na kraju, potpuno u duhu kontroverzi, završavam s porukom kao parafrazom iz jedne američke pjesme koja je parafrazirala tekst jedne novinarke, koja je preradila stari tekst iz više nije ni bitno kojeg stoljeća i kojeg autora.

… but, trust me on the breakfast

Šećer in, kolesterol out (na listi nepoželjnih)

Članak koji donosi novu promjenu u sferi nutricionizma i javnog zdravlja. Panel stručnjaka američke administracije izdao je mišljenje za nove prehrambene smjernice u kojima kolesterol više nije nutrijent od zabrinjavajućeg interesa. Posebna preporuka o potrebi kontrole unosa sada se odnosi na šećer, a kolesterol trebaju paziti još uvijek dijabetičari i svi na farmakoterapiji statinima. Ova smjena “na vrhu” je zapravo zaokret koji će imati posljedice na promjenu prehrambene politike diljem svijeta. I ne samo u dugo očekivanom povratku jaja, slanine i maslaca na jelovnik (da, još uvijek trebamo paziti na njihove količine jer imaju visok sadržaj masti). Bilo je vrijeme da se šećer propisno označi, jer njegova svekolika prisutnost i enormne količine u dnevnoj potrošnji uzimaju preveliki danak zdravlju.Tema su uz šećer i njegove zamjene, (zaslađivači, sladila), posebno prirodnog porijekla, koja danas polako ali sigurno dobivaju svoje mjesto (stevia, polioli, inulin..).

Više u članku “Čuvaj se šećera, a ne kolesterola” objavljenom na Naturala.hr .

 

P.S.

Kolega nutricionist Nenad Bratković me dobronamjerno uputio na naslov da bi trebalo biti Šećer out, kolesterol in, pa sam dodao pojašnjenje u naslov. Hvala, kolega!

Ova stranica koristi kolačiće |-| By continuing to use the site, you agree to the use of cookies. > info

Ovaj sajt ima kolačiće. Nastavkom surfanja bez odabira potvrde, dali ste suglasnost za njihovu primjenu. The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

X